RESPEITA TIMOR NIA ISTORIA

 



Hakerek nain Victor Soares, MPA. Dosente Permanente iha Departamentu Politika Publika. Fakudade Ciencias Sociais Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL). Observador politika

Email address: vctr_soares@yahoo.com       HP: +67077944330Publikasaun Artigu Ida Ne’e Hodi Komemora Loron Conselho Combatentes Libertasaun Nasional (CCLN) ne’ebe monu iha loron 3 – 3 -2026





A.              Introdusaun            

Istoria koalia kona-ba atividade ne’ebe akontese iha tempu uluk. Atividade ne’ebe iha nia valor diak no la-diak, los no sala, moruk no midar, hamnasa no tanis ne’ebe akontese tuir tempu akontesementu iha fatin balun. Autor principal ba istoria maka ema Timor oan ne’ebe namkari iha Suku atus ha’at nen, nulu resin lima (465) postu administrativu nen nulu resin lima (65), munisipiu sanulu resin tolu (13). Valor husi istoria ne’e, Timor oan, balun hetan benefisiu no Timor oan balun sai vitima ba sira nia istoira ne’e rasik. Timor oan maka sai autor principal hodi produs istoria ne’ebe temi iha leten. Iha kontestu Timor- Leste, ita koalia istoria Timor, iha parte ida ne’e hakerek nain hakarak limita deit ba istoria ne’ebe Timor oan sira produs iha tinan 1974-1999. Razaun fundamentu tamba ema Timor oan komesa halao movimentu politika, lao maka’as hodi hari partidu politika lima (5) hanesan 1. Partidu Asosiasaun Demokratika De Timorense (ASDT)/Frenti Revolusionariu Independensia Timorense (FRETILIN); 2. Uniaun Demokratika Timorense (UDT); 3. Asosiasaun Popular Demokratika Timorense (APODETI); 4. Kota no 5 Trabalista. Objetivu principal lider Timor oan hari partidu politika lima ne’e, hodi diskute hamutuk Timor nia futuru ida ne’ebe diak liu ba Timor oan hotu. Ezistensia partidu politika 5 ne’ebe Timor oan hari iha tinan 1975 hodi valoriza valor demokrasia no direitus umanus ne’ebe mundu kanta hela haleu mundu iha mumentu ne’eba.

Tuir Timor Maubere deklara katak: Istoria ne‟e Istoria; A história é a história; History is History” deklarasaun ida ne’e Sr. Luciano da Concião hasai hodi hatan ba intervistador Sr. Francede Suni nia perguntas iha grande intervista GMN TV, oras tuku 8-9 kalan (12-2-2026), relasiona ho livru ho titulu “Raja Verisimo Dias Quintas, Saya Mate Untuk Kemerdekaan” publika iha tinan 2025, autor Sr. Sergio Paulo Dias Quintas. Nia Serbisu hanesan devensor hodi garantia lialos ba Timor oan, ne’ebe hamrok no hamlaha justisa, iha Timor-Leste. Sr. Luciano da Concião (Timor Maubere), hanesan mos autor

politika resistensia durante tinan 24 luta kontra okupasaun illegal militar Indonesia iha Timor. Nia hatene


no kumpriende diak, movimentu Politika Frente Armada, movimentu Politika Frente Klandistina, iha Ponta Leste munisipiu Lautem. Nia mos hatene no kumpriende diak movimentu Politika Frenti Diplomatika, tamba iha tinan 1994, hetan oportunidade sai ba rai liur, liu husi asaun sae lutu embaxador Amerika iha Jakarta. Timor Maubere hanesan Timor oan ida (dauluk) ne’ebe rejeita konteudu livru ne’ebe kondena autor hakerek livru ho liafuan Plajirismu/Plagirisms/Plagiat/Jiplakan hasoru livru ne’ebe temi iha leten iha tinan 2026 atu lori ba justisa hodi hetan lialos tuir lolos.

B.              Respeita

 

Liafuan respeita, sempre utiliza iha vida moris loro-loron, hahu husi uma laran, organizasaun publiku no privadu, hodi hatudu ema nia atetude/hahalok diak ne’ebe ho valor diak iha uma laran hanesan entre maun ho alin, oan ho inan/aman, entre chefe ho membru, entre komandante ho soldadu entre jerasaun ho jerasun tuir otas. Iha kontestu ida ne’e, Timor oan liu-liu jerasaun foun atu hatudu respeitu ba Timor- Leste nia istoria. Koalia istoria, hakerek istoria Timor tantu istoria individu, istoria familia, istoria organizasaun resistensia tenki koalia dadus, faktus serteza, klaru labele inventa tun sae, autor ida, troka fali ba autor seluk, fatin ida muda fali ba fatin seluk. Istoria ne’ebe akontese iha fatin ida muda ba fatin seluk, foti istoria husi livru ida muda fali ba livru seluk la sita nia orijinalidade ho autor ne’ebe hakerek livru ne’e krime. Istoria mutin dehan mutin, istoria metan dehan metan, istoria mean dehan mean, istoria makerek dehan makerek, ida ne’e maka ita koalia kona-ba “Istoria”.

Tuir Disionariu Portugues-Ingles p.861 edisaun daha’at deklara katak:

 

“Respeitar to respect, respeitar a opinão, de alguém, to respect somebody opinion, respeitar os pais, to respect one parents, fazer-se respeitar, to make oneself respected, respeitar a lei, to observe the law, respeitar o regulamento, to comply with the rules. Respeito, respect, regard, como o devido respeito, with all due respect, perder o respeito por alguém, to lose one‟s respect for somebody, falta de respeito por, lack of respect for, respeito da lei, observance the law, de respeito remarkable, considerable, dizer respeito a, to concern, pelo que diz respeito a, with regard to, regarding, concerning, isso não te diz respeito, that‟s none of your bussines”.

Based on Oxford Advance Learner’s Dictionariy p.1133 talk about Respect State that:

 

“Respect: 1. A feeling of administration for a somebody or something of their good qualities or achcievments; I have greated test respect for your brother; A two-minite slince was held as a mark of respect; A deep mutual respect and understanding developed between them. 2. Polite behaviour towards or care for somebody or something that you think is important to show a lack of respect for authority.


He has no respect for her feelings. Everyone has a right tp be treated with respect. 3. A particular aspect or detail of something: In this respect we are very fortunate. I can not agree. The two groups were similar with respect to income and status respect more. To have a very good opinion: I rescpect Jack‟s opinion on most subjects. She had always been honest with me, and I respect her for that. To be careful about something, to make sure you do not do something that somebody would consider to be wrong. To respect other people‟s property, She promised to respect our wishes. He doesn‟t respect other people‟s riht to privacy To agree not to break a law, principle ect. The new leader has promised to respect the constitution”

Tuir Konstituisaun Republika Demokratika de Timor-Leste artigu 11 koalia kona-ba (Fó valor ba Rezisténsia) deklara katak:

“1. Republika Demokratika Timor-Leste rekonese no fo valor ba povu Maubere nia resistensia tinan atus ba atus hasoru dominasaun hosi railiur no mos ba sira hotu ne‟ebe fo kontribuisaun hodi luta ba independensia nasional; 2. Estadu rekonese no valoriza uma-Kreda Katolika nia partisipasaun iha prosesu ba libertasaun nasional Timor-Leste nian; 3. Estadu asegura protesaun espesial ba mutiladu funi nian, oak-kiak no mos sira seluk tan ne‟ebe fo-an tomak ba luta independensia no soberania nasional nian, no proteze mos sira hotu ne‟ebe partisipa ona iha Rezistensia hodi hasoru okupasaun hosi raiseluk, tuir lei haruka; 4. Lei maka define kona-ba mekanizmu atu fo omenajen ba asuwai‟n nasiona sira”

C.              Istoria

 

Timor oan ida-idak iha nia istoria rasik, aldeia ida-idak iha nia istoria rasik, suku ida-idak iha nia istoria rasik, postu administrativu ida-idak iha nia istoria rasik, munisipiu ida-idak iha nia istoria rasik, nasaun ida-idak iha nia istoria rasik no mundu ne’e mos iha nia istoria rasik. Ita koalia istoria ne’e hanesan konseitu basiku ida, ne’ebe ema atu aprende husi jerasaun ida jerasaun seluk. Oras ne’e dau-dauk Centru Nasional Chega asegura hela relatoriu Chega ne’ebe halibur dadus istoria ne’ebe hahu iha tinan 1974-1999. Iha tinan 2003 Timor oan lubuk ida ne’ebe serbisu iha CHEGA konsege halibur dadus ne’ebe produs husi Timor oan nivel nasional, municipal, postu administrativu, suku no aldeia hodi hakerek livru CHEGA volume 1-5 hodi konsidera Timor oan balun hanesan vitima no Timor oan balun serbisu hamutuk ho militar Indonesia hanesan autor ba violasaun direitus umanus iha Timor no dadus hatudu katak sira komete krime violasaun direitus umanus total porsentu sia nulu (90%) no Timor oan pro Independensia komete krime violasaun direitus umanus prosentu sanulu (10%). Ida ne’e konsidera katak mais ou menus porsentu ualu nulu (80%) dadus mai husi suku 465 nia istoria resistensia durante tinan 24 nia laran luta kontra militar Indonesia. Governu liu husi Centru Nasional Chega (CNC) fo nafatin biban ba Timor oan sira atu kontinua hakerek istoria, los tuir lolos, liu-liu estudante universitariu, akademiku no sosidade sivil hodi hakerek


istoria identifika ema, fatin no tempu tenki los, tamba Timor oan maka nain rasik ba istoria Timor ne’ebe akontese tinan 24 liu ba kotuk. Labele produs istoria tuir sala signifika ema, fatin, no tempu lalos, ida ne’e akontese signifika Timor oan la respeita rasik nia istoria.

 

Loron 7 Dezembru 1975 militar Indonesia halo invazaun mai Timor-Leste. Timor-Timur hanesan propinsia 27 ho governu Indonesia durante tinan 24 hanesan de faktu, bazeia ba Lei No. 7 tinan 1976 loron 17-7- 1976 maibe tuir lei de juri Timor kontinua hanesan propinsia tasi sorin balun governu Portugal nian iha ONU. Loron 28-11-1975 Timor oan komemora hanesan loron Proklamasaun Independensia Timor-Leste. Loron, 20-5-2002 Timor oan komemora hanesan loron restaurasaun Timor. Loron 30-8-1999 Timor oan komemora hanesan loron referendum k loron konsulta popular. Loron 4-9-1999 Organizasaun Nasaun Unidus (ONU) Sekretaria Geral Kofy Annan fo sai rezultadu referendum hatudu katak Timor oan porsentu 78,5% rejeita otonomia espesial hili Ukun Rasik An maka diak liu no 21,5% maka simu otonomia espesial. Timor nia loron istoriku hirak ne’ebe hakerek nain sita iha leten ne’e militar Indonesia no lider bot Indonesia, Lider bot Amerika, Lider bot Australia, Lider bot Inglatera, lider bot iha Organizasaun Nasaun Unidus, (ONU) lider bot iha Uniaun Eropa, lider bot ASEAN, lider bot no povu Timor hatene diak ida ne’e. Timor oan hotu no mundu respeita istoria ne’e hanesan Nasaun Timor-Leste nia istoria. Bazeia konstituisaun republika demokatika Timor-Leste artigu 11 iha leten, governu konstitusional dauluk to’o governu konstitusional dasia forma ministru veteranu, sekretariu estadu veteranu no Concelu Combatente Libertasaun Nasional (CCLN) nivel nasionl, municipal, postu administrativu to’o nivel suku hodi kontinua halao rejistu faze dauluk iha tinan 2003 no 2005, faze daruak hahu rejistu iha tinan 2009 hodi halao verifikasaun lolos para estadu liu husi governu valoriza sidadaun sira ne’e nia kontribuisaun ba Indenpendensia nasional ho grau lahanesan tuir ida-idak nia partisipasaun. Povu Timor-Leste ne’ebe namkari iha Munisipiu sanulu resin tolu, postu administrative 65, suku 465 no aldeia rihun rua, atus rua nulu resin ualu (2.228) lori sira nia terus no susar, lori sira nia faluk no oan kiak, loris sira nia kastigu tama kadeia sai kadeia, lori sira nia tohar no kanek, lori sira nia ran no ruin lori sira mate no moris hodi sosa “Ukun Rasik An”.Atu atinji objetivu ukun rasik an, Timor oan avansa ho konseitu “Unidade Nasional” entre Timor oan, ne’ebe fahe malu iha partidu politika 5 nia laran, hodi junta hamutuk forsa kontra militar

Indonesia. Konseitu Unidade Nasional tuir Xanana deklara katak:


“Unidade Asaun Progresu (UAP) signifika, Timor oan hatudu Unidade ba malu, Timor oan tenki halo Asaun politika konkretu iha rai laran no rai liur, hodi hetan progresu.”

Tuir Lawai, Amandio, Hermenjildo, Abilio, Adriano, Albino, Joao, Masire, Antonio, Datoriak, Kolimau, Domingos, Cancio, Costodio, Luis, Jorze, Rofinu, Maria, Lucia, Domingas, Ines, Livania deklara katak:

“Ita ne‟e ai ida, nia fuan, manu ida nia ran, Signifika ita ne‟e inan ida, aman ida. Ita ne‟e uma lisan ida. Ita ne‟e aldeia ida. Ita ne‟e suku ida. Ita ne‟e postu administrativu ida. Ita ne‟e munisipiu ida no ita ne‟e nasaun soberanu ida iha mundu rai klaran”

Konseitu Unidade Nasional tuir V. Soares deklara katak:

 

“Ita ne‟e, aii ida nia fuan, manu ida nia ran. Aii Timor nia fuan maka Timor oan, Manu Timor nia ran maka Timor oan.Ai‟i Timor nia fuan, namkari hodi temi Timor nia naran, iha mundu rai klaran. Manu Timor nia ran suli nahas ba rai, hodi hamorin Timor nia naran iha mundu rai klaran”.

1.                      Defenisaun Istoria tuir Disionariu

 

Disionariu hanesan mata dalan diak ida hanesan mestra k mestre diak ida hodi ajuda hakerek nain bele detekta abut no hun lolos, liafuan hirak ne’ebe hakerek nain aprezenta iha titulu, artigu sientifiku, titulu, proposta monografia, teze, disertasaun, no peskiza.

Tuir disionariu Nasional Tetun Ofisial edisaun dauluk p.353 deklara katak istorai ne’e koalia kona-ba:

 

“1.Ai-knanoik, liu-liu kona-ba ema nia moris. Kantu, ai-knanoik. Ez. Avo sira gosta konta istoria kona- ba bibi-atan ne‟ebe badinas no neon na‟in.2. Haktuir kona-ba moris povu ka ema ida nian. Ez. Loron 20 fulan-maiu sai parte istoria Timor-Leste nian ida tanba iha loron ne‟e ita hetan fali independensia. Istoriador/istoriadora koalia kona-ba ema ne‟ebe estuda no hakerk kona-ba istoria, liu-liu nu‟udar serbisu professional. Istoriku-Istoriaka:1. Istoria nian, kona-ba istoria; 2. Ne‟ebe iha importansia ba istoria povu k nasaun nian. Ez. Loron 30 fulan-Agostu 1999 no loron 4 fulan-Setembru 1999 sai loron istoriku ida ba povu Timor-Leste”

Based on Oxford Advance Learner’s Dictionariy p.643 talk about History State that:

 

“All the events that happen in the past: a turning point in human history. One of the worstdisasters in recent history. A people with no sense of history. Many people throughtout history have dreamt of a world without war. Recorded History: Before people wrote about events. These events changed the course of history. The past events concerned in the development of a particular place, subject etc. A history    teacher,    A    degree    in    History.    Social/Economic/Political    history,


Ancient/medieval/modernhistory, She has study art history, She‟s writing a new history of Erope, Something that happened in the past that is no longer important. We want talk about the history, They had an affair once but that‟s past history now, The history books the record of great achievements in history, She has earned her place in the history books, History repeats itself used to say that thing often happen later in the same way as before make history go down in history to be or do something so important that it will be recorded in history”

2.    Tuir termu Etimolozia deklara katak liafuan istoria nia orijinalidade mai husi:

 

 

“Liafuan istória mai hosi lian “Gregu Antigu (histor), ne'ebé signifika 'ema matenek, matenek'. Ida- ne'e hamosu liafuan Gregu Antigu (historiā), ne'ebé iha signifikadu asosiadu ho inkéritu jerál fó sasin. Termu ne'e depois adota iha Latin Klásiku hanesan historia. Iha tempu Elenístiku Romanu, signifikadu hosi termu ne'e muda, hodi tau énfaze liu ba aspetu narrativu no arte aprezentasaun foka ba investigasaun no sasin. Liafuan ne'e tama iha Inglés iha sékulu XIV liuhosi termu Fransés Antigu histoire. Iha tempu ne'ebá, ida-ne'e signifika 'istória, istória', ne'ebé abranje narrativa faktuál. Iha sékulu XV muda hodi kobre ramu koñesimentu ne'ebé estuda pasadu aleinde narrativa kona-ba pasadu. Iha sékulu XVIII no XIX, liafuan istória sai asosiadu liután hodi relata situasaun faktuál no inkéritu bazeia ba evidénsia, konesidu ho profisionalizasaun inkéritu istóriku, signifikadu ne'ebé domina nafatin faktus istória konta faktuál pasadu, prezente iha termu istória iha lian europeu barak hanesan istória fransés, istória italianu, alemaun, nst”

 

3.  Defenisaun istoria tuir peritu

 

Peritu ka matenek nain, sai hanesan mata dalan diak ka mestre/mestra diak hodi ajuda hakerek nain, bele dezenvolve nia hanoin, dezenvolve nia hakerek no dezenvolve nia koalia iha publiku tuir padraun akademika. Hakerek nain ida, publika nia obra sientifiku ba publiku hanesan artigu sientifiku, jornal, revista akademiku, rezultadu peskiza hodi hasai titulu akademiku, hanesan titulu Licienciatura Politika Publika sigla (L.PP), Mester of Public Administration sigla (MPA), Doctor of Philosophy or Philosophy of Degree (Ph.D) nst hakarak k lakohi hakerek nain tenki utiliza teoria ne’ebe relevante ho titulu. Teoria peritu sira nian ne’e, ajuda hakerek nain labele halai ses husi konteudu titulu. Teoria ajuda hakerek nain bele jeneraliza konteudu livru ho diak tuir padraun akademiku nia orientasaun. Teoria bele tulun hakerek nain halo predisaun ba futuru tinan ida, tinan lima, tinan 10 no tinan 20 situasaun bele sai hanesan ne’e ou sai hanesan ne’eba. Iha kontestu artigu ida ne’e hakerek nain utiliza teoria kona-ba liafuan save kona-ba “Respeita Istoria”. Buka matenek nain sira ne’ebe iha konesementu bot ho nivel mundial sira nia hanoin kona-ba istoria, hodi reforsa argumentu iha parte hakerek. Filózofia mundial hanesan matenek-na'in ne'ebé influénsia mundu tomak, istória define hanesan rejistu ida hosi pasadu. Estudu sistemátiku, interpretasaun, no rekonstrusaun asaun no eventu ne’ebe ema hanesan umanu halao iha pasadu. Ida-ne'e konsidera hanesan

diálogu ne'ebé dinámiku no la'o hela entre prezente no pasadu, dala barak foka ba esplikasaun "tanbasá" no


"oinsá" eventu sira ne’e akontese. Eventu sira ne’e akontese se’e maka sai hanesan autor principal no autor suporta ? no se’e maka hanesan vitima ba enventu refere ? Eventu hirak ne’e akontese iha ne’ebe ? no eventu hirak ne’e akontese iha sa’a loron ? sa’a fulan ? no sa’a tinan? Eventu hirak ne’e akontese iha sa’a periodu ? eventu hirak ne’e akontese iha sa’a dekade ?

Tuir Edward Hallett Carr deklara katak istoria koalia kona-ba:

 

"Diálogu ne'ebé laiha rohan entre prezente no pasadu". Istória koalia kona-ba relasaun ne'ebé dinámiku, kolesaun faktu ne'ebé estátiku. Istória koalia kona-ba estudu sistemátiku pasadu,foka liu ba ema nia pasadu. Istoria nu'udar dixiplina akadémika, analiza no interpreta evidénsia hodi konstrui narrativa kona-ba saida maka akontese no esplika tansá ida-ne'e akontese. Teóriku balun kategoriza istória nu'udar siénsia sosiál, enkuantu seluk haree hanesan parte ida hosi umanidade. Ezemplu, se ninia objetivu prinsipál utiliza teória, hodi deskobre lia-loos, ka prátiku, atu aprende lisaun sira hosi pasadu. Iha sentidu jerál, termu istória refere ba kampu akadémiku pasadu, tempu pasadu, ema indivudu, familia, grupu, organizasaun publiku no privadusira nia pasadu”.

Tuir Saurabh Chaubey ho Rather Umar fo hanoin katak Istoria koalia kona-ba:

“Iha diferensa opiniaun entre matenek-na‟in kona-ba „saida mak istória‟. Porezemplu, tuir E.H.Car, istória koalia kona-ba diálogu kontínuu entre pasadu no prezente, enkuantu Bury haree istória hanesan 'siénsia'. Iha parte seluk, tuir Dr. Shri Krishan Jugnu, "Reflete kona-ba saida maka liu ona atu nune'e bele foti pasu foun" Importante katak diferensa hanesan ne'e entre matenek-na'in iha tempu naruk, maibé buat indiskutivel entre ema sira-ne'e hotu katak istória ne‟e istória koalia kona-ba pasadu. Tuir loloos, istória koalia kona-ba pasadu. Ida-ne'e hanesan laboratóriu no muzeu ne'ebé rejistu esperiénsia hotu ho seguru. Istória konsidera hanesan arma ne'ebé efetivu liu surik no kilat. Tuir loloos, istória iha papél boot tebes hodi muda mentalidade nasau. Ida-ne'e hatudu razaun katak direta ka indiretamente ukun-na'in hotu koko atu hakerek istóri.”

Peskiza istóriku depende ba fonte primária no sekundária hodi rekonstrui eventu pasadu, Krítika hanesan fonte ne’ebe uza hodi avalia autentisidade, konteúdu, no konfiabilidade. Istoriadór tenki haka'as-an atu integra perspetiva hosi fonte oioin hodi dezenvolve narrativa hanesan koerente. Istória hanesan dixiplina ne'ebé abranze ramu oioin. Balun foka ba períodu tempu espesífiku, hanesan istória antigu, enkuantu seluk konsentra iha rejiaun jeográfika particular, hanesan istória Timor. Kategorizasaun temátiku inklui istória polítika, istória militár, istória sosiál, no istória ekonómika. Ramu ne'ebé asosiadu ho métodu no fonte peskiza espesífiku inklui istória kuantitativu, istória komparativu, no istória orál.

Istória mosu hanesan kampu inkéritu iha antiguidade hodi troka narrativa ne'ebé nakonu ho tradisaun ne'ebé iha influénsia mai hosi Grésia, Xina, no tuirmai iha mundu Izlámiku. Hakerek istóriku evolui iha idade no sai profisionál liután, liuliu durante sékulu XIX, bainhira metodolojia ne'ebé rigorozu


no instituisaun akadémika oioin harii. Istória iha relasaun ho kampu oioin, inklui istoriografia, filozofia, edukasaun, no polítika.

D.              Konklusaun

 

Hanesan sidadaun ne’ebe diak tenki hakruk hodi fo ondra ba ita nia heroi sira, ne’ebe fo sira nia vida tomak hodi sosa “Ukun Rasik An”. Jerasaun foun, tenki hatene no kumpriende diak istoria Timor lolos no momos bazeia ba realidade fatin akontesementu, tempu akontesementu no autor hirak ne’ebe produs historia ho sira nia terus no mate. Hau ata hakerek artigu sientifiku ida ne’e, hodi responde ba Livru ho titulu Raja Virismo Dias Quinta Saya Mate Ukun Kemerdekaan, ne’ebe tuir Timor Maubere livru ne’e nakonu ho Plajilarizmu, tamba nia konteudu dadus balun la justu ba leitor sira iha Munisipiu Lospalos, liu- liu ba Mehara Oan sira, ne’ebe sei moris hanesan autor no mos hanesan vitima. Depois hau hetan esplikasaun husi Timor Maubere bazeia ba intervistado Sr. Francede Suni iha oras tuku 8-9, loron 12-2- 2026, GMN TV Bebora Dili. Timor Maubere akresenta dadus ho evidensia balun iha livru laran, hau ata hela ho konklusaun ida katak Livru ne’e bele hafahe ba parte rua: Primeriu Koalia kona-ba ezistensia Raja Miguel iha Suku Mehara tinan 1982, fasilita enkontru sekretu entre Komandante Xanana ho Bispo Dom Martino Lopez, hodi entrega dokumentus para lori sai ba liur. Maibe hakerek nain muda fali ba Raja Virisimu Dias Quintas.

E.              Rekomendasaun

 

Bazeia ba konkluzaun iha leten, maka hau ata rekomenda ba autor livru bele produs livru rua iha edisaun tuir mai hanesan: Livru dauluk ho nia titulu “Mate ba Independensia” iha livru ne’e nia laran hatama dadus suku 6 nee nia oan ne’ebe mate durante tinan 1975-1999. Lider hira maka mate, forsa hira maka mate, populasaun kompostu husi feto, mane, labarik hatama hotu iha laran, inklui nai no lou veteranu no veterana sira ne’ebe sei moris. Livru daruak hakerek nain hakerek Biografia Raja Virisimu Dias Quinta. Importente hakerek nain tenki simu kritika ne’ebe Timor Maubere ho autor no vitima iha Munisipiu Lospalos akresenta ba hakerek nain. Iha faze hakerek livru edisaun daruak ne’e tenki serbisu hamutuk ho Timor Maubere ho populasaun suku 6, inklui nai veterano no lou veterana husi munisipiu Lospalos, inklui

ex, Tanente Jeneral, Lere Anan Timor, Brigaderu Maunana, Brigaderu Aluk, Brigaderu Neves, Presidente CCLN munisipiu Lauten, Postu no Suku, akademista Lauten ne’ebe hakerek ona peskiza hodi hetan titulu akademiku licienciatura, mestradu, doutoramento, jornal, revista akademiku, book let no livru. Kuandu ita nia obra sientifiku ida publika sai ba publika maka hetan kritika husi leitor, ida ne’e diak tebes, tamba leitor sira hakarak promove hakerek nain nia obra sientifiku ne’e tenki hatudu nia kualidade tuir padraun akademiku no ikus mai bele sai konesidu iha Timor-Leste, liu-liu iha munisipiu Lospalos.


Referensia:

1.     Sune, Francede Intervistador Grande Intervista GMN TV, iha loron oras tuku 8-9 kalan Bebora, Dili 12-2-2026

2.     Maubere, Timor hanesan Timor oan ne’ebe foti asaun hasoru konteudu Livru Raja Virisimu Dias Quintas ho liafuan (Plajirizmu)

3.     Quintas, Sergio Paulo Dias hanesan autor hakerek livru ho titulu Raja Virismu dias Quintas Saya Mate untuk Kemerdekaan 2025

4.     Xanana, Primeiru Ministru Governu Konstituisaun daha’at, ukun tinan 5 (2007-2012), Governu Konstituisaun dalima (2012-2015) Governu Konstituisaun dasia (2023-2028, lider resistensia nasional frenti armada

5.     Lawai, Amandio, Vicente, Hermenjildo, Abilio, Adriano, Albino, Luciano, Duarte, Joao, Masire, Antonio, Datoriak, Kolimau, Domingos, Cancio, Costodio, Luis, Jorze, Rofinu, Calistro, Jose, Maria, Lucia, Luzia, Julio, Agostinho, Rui, Lorenso, Lekimauk, Olimbia, Marcos, Domingas, Ines, Livania populasaun Suku Sananain aldeia 4, posisaun balun hanesan lia nain, chefe aldeia, chefe suku, balun forsa, balun kuadru politika no balu populasaun bai-bain

6.     Disionario Portugues-Ingles Edisaun daha’at 2009

7.     Disionariu Nasional Tetun Ofisial Edisaun dauluk 2005

8.     Oxford Advance Learner’s Dictionariy

9.     Kamus Besar Bahasa Indonesia

10.   https://www.culturefrontier.com/herodotus/ (Diakses: 12 November 2025)

11.   https://en.wikipedia.org/wiki/History#:~:text=History%20is%20the%20systematic%20study,and%20explain%20why%20it%20happened.

12.   https://www.facebook.com/groups/176546729695584/posts/1666897090660533/

Komentar

Postingan populer dari blog ini

A Complexidade Da Competencia Parlamento Nasional, Entre Fiscalizãção Ou Contribui Para Desida Do Orcamento Jeral Do Estado. Perspetiva Política Pública

FUNSIONAMENTU LEI TARA BANDU (LTB) NE’E BA SE?

PUBLIKASAUN LIVRU HO LIAN TETUN