RESPEITA TIMOR NIA ISTORIA
Hakerek nain Victor Soares, MPA. Dosente Permanente iha Departamentu Politika Publika. Fakudade Ciencias Sociais Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL). Observador politika
Email address: vctr_soares@yahoo.com HP: +67077944330Publikasaun Artigu Ida Ne’e Hodi Komemora Loron Conselho Combatentes Libertasaun Nasional (CCLN) ne’ebe monu iha loron 3 – 3 -2026
A. Introdusaun
Istoria koalia kona-ba atividade ne’ebe akontese iha tempu
uluk. Atividade ne’ebe iha nia valor diak
no la-diak, los no sala, moruk no midar, hamnasa no tanis ne’ebe akontese tuir
tempu akontesementu iha fatin balun. Autor principal ba istoria maka ema Timor
oan ne’ebe namkari iha Suku atus ha’at nen, nulu resin lima (465) postu
administrativu nen nulu resin lima (65), munisipiu sanulu resin tolu (13).
Valor husi istoria ne’e, Timor oan,
balun hetan benefisiu no Timor oan balun sai vitima ba sira nia istoira ne’e
rasik. Timor oan maka sai autor principal hodi produs istoria ne’ebe temi iha
leten. Iha kontestu Timor- Leste, ita koalia istoria Timor, iha parte ida ne’e
hakerek nain hakarak limita deit ba istoria ne’ebe Timor oan sira produs iha
tinan 1974-1999. Razaun fundamentu tamba ema Timor oan komesa halao movimentu
politika, lao maka’as hodi hari
partidu politika lima (5) hanesan 1. Partidu Asosiasaun Demokratika De
Timorense (ASDT)/Frenti Revolusionariu Independensia Timorense (FRETILIN); 2.
Uniaun Demokratika Timorense (UDT); 3. Asosiasaun Popular Demokratika Timorense
(APODETI); 4. Kota no 5 Trabalista.
Objetivu principal lider Timor oan hari partidu politika lima ne’e, hodi
diskute hamutuk Timor nia futuru ida ne’ebe diak liu ba Timor oan hotu.
Ezistensia partidu politika 5 ne’ebe Timor oan hari iha tinan 1975 hodi
valoriza valor demokrasia no direitus umanus ne’ebe mundu kanta hela haleu
mundu iha mumentu ne’eba.
Tuir Timor Maubere deklara katak: “Istoria ne‟e Istoria; A
história é a história; History is History” deklarasaun ida ne’e Sr.
Luciano da Concião hasai hodi hatan ba intervistador Sr. Francede Suni nia
perguntas iha grande intervista GMN TV, oras tuku 8-9 kalan (12-2-2026),
relasiona ho livru ho titulu “Raja
Verisimo Dias Quintas, Saya Mate Untuk Kemerdekaan” publika iha tinan 2025,
autor Sr. Sergio Paulo Dias Quintas.
Nia Serbisu hanesan devensor hodi garantia lialos ba Timor oan, ne’ebe hamrok no hamlaha justisa, iha Timor-Leste. Sr. Luciano da Concião (Timor Maubere), hanesan mos autor
politika resistensia durante tinan 24 luta kontra okupasaun illegal
militar Indonesia iha Timor. Nia hatene
no kumpriende diak, movimentu Politika
Frente Armada, movimentu Politika Frente Klandistina, iha Ponta Leste
munisipiu Lautem. Nia mos hatene no kumpriende diak movimentu Politika Frenti
Diplomatika, tamba iha tinan 1994, hetan oportunidade sai ba rai liur, liu husi
asaun sae lutu embaxador Amerika iha Jakarta. Timor Maubere hanesan Timor oan ida (dauluk) ne’ebe
rejeita konteudu livru ne’ebe kondena autor hakerek livru ho liafuan
Plajirismu/Plagirisms/Plagiat/Jiplakan hasoru livru ne’ebe temi iha leten iha
tinan 2026 atu lori ba justisa hodi hetan lialos tuir lolos.
B.
Respeita
Liafuan respeita, sempre utiliza iha vida moris loro-loron, hahu husi
uma laran, organizasaun publiku no privadu, hodi hatudu ema nia atetude/hahalok
diak ne’ebe ho valor diak iha uma laran hanesan entre maun ho alin, oan ho inan/aman, entre chefe ho membru, entre
komandante ho soldadu entre jerasaun ho jerasun tuir otas. Iha kontestu ida
ne’e, Timor oan liu-liu jerasaun foun atu hatudu respeitu ba Timor- Leste nia
istoria. Koalia istoria, hakerek istoria Timor tantu istoria individu, istoria
familia, istoria organizasaun resistensia tenki koalia dadus, faktus serteza,
klaru labele inventa tun sae, autor ida, troka fali ba autor seluk, fatin ida
muda fali ba fatin seluk. Istoria ne’ebe akontese iha fatin ida muda ba fatin
seluk, foti istoria husi livru ida muda
fali ba livru seluk la sita nia orijinalidade ho autor ne’ebe hakerek livru
ne’e krime. Istoria mutin dehan mutin, istoria metan dehan metan, istoria mean
dehan mean, istoria makerek dehan makerek, ida ne’e maka ita koalia kona-ba “Istoria”.
Tuir Disionariu Portugues-Ingles p.861 edisaun
daha’at deklara katak:
“Respeitar to respect, respeitar a opinão, de alguém, to
respect somebody opinion, respeitar os pais, to respect one parents, fazer-se
respeitar, to make oneself respected, respeitar a lei, to observe the law,
respeitar o regulamento, to comply
with the rules. Respeito, respect, regard, como o devido respeito, with all due
respect, perder o respeito por alguém, to lose one‟s respect for somebody,
falta de respeito por, lack of respect for, respeito da lei, observance the
law, de respeito remarkable, considerable, dizer
respeito a, to concern, pelo que diz respeito a, with regard to, regarding,
concerning, isso não te diz respeito, that‟s none of your bussines”.
Based on Oxford Advance Learner’s Dictionariy p.1133
talk about Respect State that:
“Respect: 1. A feeling of
administration for a somebody or something of their good qualities or
achcievments; I have greated test respect for your brother; A two-minite slince
was held as a mark of respect; A deep
mutual respect and understanding
developed between them. 2. Polite
behaviour towards or care for somebody
or something that you think is important
to show a lack of respect for authority.
He has no respect
for her feelings. Everyone has a right tp be treated with respect. 3. A
particular aspect or detail of something: In this respect we are very fortunate. I can not agree. The two groups were similar with respect
to income and status respect more. To have a very good opinion: I rescpect
Jack‟s opinion on most subjects. She had always been honest with me, and I
respect her for that. To be careful about something, to make sure you do not do
something that somebody would consider to be wrong. To respect other people‟s
property, She promised to respect our wishes. He doesn‟t respect other people‟s
riht to privacy To agree not to break a law, principle ect. The new leader has
promised to respect the constitution”
Tuir
Konstituisaun Republika Demokratika de Timor-Leste artigu 11 koalia kona-ba (Fó
valor ba Rezisténsia) deklara katak:
“1. Republika
Demokratika Timor-Leste rekonese no fo valor ba povu Maubere nia resistensia
tinan atus ba atus hasoru dominasaun hosi railiur no mos ba sira hotu ne‟ebe fo
kontribuisaun hodi luta ba independensia nasional; 2. Estadu rekonese no
valoriza uma-Kreda Katolika nia partisipasaun iha prosesu ba libertasaun
nasional Timor-Leste nian; 3. Estadu asegura protesaun espesial ba mutiladu
funi nian, oak-kiak no mos sira seluk tan ne‟ebe fo-an tomak ba luta
independensia no soberania nasional nian, no proteze mos sira hotu ne‟ebe
partisipa ona iha Rezistensia hodi hasoru okupasaun hosi raiseluk, tuir lei
haruka; 4. Lei maka define kona-ba mekanizmu atu fo omenajen ba asuwai‟n
nasiona sira”
C.
Istoria
Timor oan ida-idak iha nia istoria rasik, aldeia ida-idak iha nia
istoria rasik, suku ida-idak iha nia istoria rasik, postu administrativu
ida-idak iha nia istoria rasik, munisipiu ida-idak iha nia istoria rasik,
nasaun ida-idak iha nia istoria rasik no mundu ne’e mos iha nia istoria rasik.
Ita koalia istoria ne’e hanesan konseitu basiku ida, ne’ebe ema atu aprende
husi jerasaun ida jerasaun seluk. Oras ne’e dau-dauk Centru Nasional Chega asegura hela relatoriu Chega ne’ebe
halibur dadus istoria ne’ebe
hahu iha tinan 1974-1999. Iha
tinan 2003 Timor oan lubuk ida ne’ebe serbisu iha CHEGA konsege halibur dadus ne’ebe produs husi Timor oan nivel
nasional, municipal, postu administrativu, suku no aldeia hodi hakerek livru
CHEGA volume 1-5 hodi konsidera Timor oan balun hanesan vitima
no Timor oan balun
serbisu hamutuk ho militar Indonesia hanesan autor ba
violasaun direitus umanus iha Timor no dadus hatudu katak sira komete krime
violasaun direitus umanus total porsentu sia nulu (90%) no Timor oan pro
Independensia komete krime violasaun direitus umanus prosentu sanulu (10%). Ida
ne’e konsidera katak mais ou menus porsentu ualu nulu (80%) dadus mai husi suku
465 nia istoria resistensia durante tinan 24 nia laran luta kontra militar
Indonesia. Governu liu husi Centru Nasional Chega (CNC) fo nafatin biban ba
Timor oan sira atu kontinua hakerek istoria, los tuir lolos,
liu-liu estudante universitariu, akademiku no sosidade
sivil hodi hakerek
istoria
identifika ema, fatin no tempu tenki los, tamba Timor oan maka nain rasik ba
istoria Timor ne’ebe akontese tinan 24 liu ba kotuk. Labele produs istoria tuir
sala signifika ema, fatin, no tempu lalos,
ida ne’e akontese signifika Timor oan la respeita rasik nia istoria.
Loron 7 Dezembru 1975 militar
Indonesia halo invazaun mai Timor-Leste. Timor-Timur hanesan
propinsia 27 ho governu Indonesia durante tinan 24 hanesan de faktu,
bazeia ba Lei No. 7 tinan 1976 loron 17-7- 1976 maibe tuir lei de juri Timor
kontinua hanesan propinsia tasi sorin balun governu Portugal nian iha ONU.
Loron 28-11-1975 Timor oan komemora hanesan loron Proklamasaun Independensia
Timor-Leste. Loron, 20-5-2002 Timor
oan komemora hanesan loron restaurasaun Timor. Loron 30-8-1999 Timor oan
komemora hanesan loron referendum k loron konsulta popular. Loron 4-9-1999
Organizasaun Nasaun Unidus (ONU) Sekretaria Geral Kofy Annan fo sai rezultadu
referendum hatudu katak Timor oan porsentu 78,5% rejeita otonomia espesial hili
Ukun Rasik An maka diak liu no 21,5%
maka simu otonomia espesial. Timor
nia loron istoriku hirak ne’ebe hakerek nain sita iha leten ne’e militar
Indonesia no lider bot Indonesia, Lider bot Amerika, Lider bot Australia, Lider
bot Inglatera, lider bot iha Organizasaun Nasaun Unidus, (ONU) lider bot iha Uniaun Eropa, lider bot
ASEAN, lider bot no povu Timor hatene diak ida ne’e. Timor oan hotu no mundu
respeita istoria ne’e hanesan Nasaun Timor-Leste nia istoria. Bazeia konstituisaun republika demokatika
Timor-Leste artigu 11 iha leten, governu konstitusional dauluk to’o governu
konstitusional dasia forma ministru veteranu, sekretariu estadu veteranu no
Concelu Combatente Libertasaun Nasional (CCLN) nivel nasionl, municipal, postu
administrativu to’o nivel suku hodi kontinua halao rejistu faze dauluk iha
tinan 2003 no 2005, faze daruak hahu rejistu iha tinan 2009 hodi halao
verifikasaun lolos para estadu liu husi governu valoriza sidadaun sira ne’e nia
kontribuisaun ba Indenpendensia nasional ho grau lahanesan tuir ida-idak nia
partisipasaun. Povu Timor-Leste ne’ebe namkari iha Munisipiu sanulu resin tolu,
postu administrative 65, suku 465 no aldeia rihun rua, atus rua nulu resin ualu
(2.228) lori sira nia terus no susar, lori sira nia faluk no oan kiak, loris
sira nia kastigu tama kadeia sai kadeia, lori sira nia tohar no kanek, lori
sira nia ran no ruin lori sira mate no moris hodi sosa “Ukun Rasik An”.Atu atinji objetivu ukun rasik an, Timor oan avansa
ho konseitu “Unidade Nasional” entre Timor oan, ne’ebe fahe malu iha partidu politika 5 nia laran, hodi junta hamutuk forsa kontra militar
Indonesia. Konseitu
Unidade Nasional tuir Xanana deklara katak:
“Unidade Asaun
Progresu (UAP) signifika, Timor oan hatudu Unidade ba malu, Timor oan tenki
halo Asaun politika konkretu iha rai laran no rai liur, hodi hetan progresu.”
Tuir
Lawai, Amandio, Hermenjildo, Abilio, Adriano, Albino, Joao, Masire, Antonio,
Datoriak, Kolimau, Domingos, Cancio, Costodio, Luis, Jorze, Rofinu, Maria,
Lucia, Domingas, Ines, Livania deklara katak:
“Ita ne‟e ai ida,
nia fuan, manu ida nia ran, Signifika ita ne‟e inan ida, aman ida. Ita ne‟e uma
lisan ida. Ita ne‟e aldeia ida. Ita ne‟e suku ida. Ita ne‟e postu administrativu ida. Ita ne‟e munisipiu ida no ita ne‟e nasaun soberanu ida iha mundu rai
klaran”
Konseitu Unidade
Nasional tuir V. Soares
deklara katak:
“Ita
ne‟e, aii ida nia fuan, manu
ida nia ran. Aii Timor nia fuan maka Timor oan, Manu Timor nia ran maka Timor oan.Ai‟i Timor nia fuan, namkari hodi temi Timor nia naran, iha mundu rai klaran.
Manu Timor nia ran suli nahas ba rai, hodi hamorin Timor nia naran iha
mundu rai klaran”.
1.
Defenisaun Istoria tuir Disionariu
Disionariu hanesan mata dalan diak ida hanesan mestra k
mestre diak ida hodi ajuda hakerek nain bele detekta abut no hun lolos, liafuan
hirak ne’ebe hakerek nain aprezenta iha titulu, artigu sientifiku, titulu,
proposta monografia, teze, disertasaun, no peskiza.
Tuir disionariu Nasional Tetun Ofisial
edisaun dauluk p.353 deklara katak istorai
ne’e koalia kona-ba:
“1.Ai-knanoik, liu-liu kona-ba
ema nia moris. Kantu, ai-knanoik. Ez. Avo sira gosta konta istoria kona- ba
bibi-atan ne‟ebe badinas no neon na‟in.2. Haktuir kona-ba moris povu ka ema ida
nian. Ez. Loron 20 fulan-maiu sai parte istoria Timor-Leste nian ida tanba iha
loron ne‟e ita hetan fali independensia. Istoriador/istoriadora koalia kona-ba
ema ne‟ebe estuda no hakerk kona-ba istoria, liu-liu nu‟udar serbisu
professional. Istoriku-Istoriaka:1. Istoria nian, kona-ba istoria; 2. Ne‟ebe
iha importansia ba istoria povu k nasaun nian. Ez. Loron 30 fulan-Agostu 1999
no loron 4 fulan-Setembru 1999 sai loron istoriku ida ba povu Timor-Leste”
Based on Oxford
Advance Learner’s Dictionariy p.643 talk about History State that:
“All the events that
happen in the past: a turning point in human history. One of the worstdisasters
in recent history. A people with no
sense of history. Many people throughtout history have dreamt of a world
without war. Recorded History: Before people wrote about events. These events
changed the course of history. The
past events concerned in the development of a particular place, subject etc. A
history
teacher, A degree in History. Social/Economic/Political history,
Ancient/medieval/modernhistory,
She has study art history, She‟s writing a new history of Erope, Something that
happened in the past that is no
longer important. We want talk about the history, They had an affair once but
that‟s past history now, The history books the record of great achievements in
history, She has earned her place in the history books, History repeats itself
used to say that thing often happen later in the same way as before make
history go down in history to be or do something so important that it will be
recorded in history”
2.
Tuir termu Etimolozia deklara
katak liafuan istoria
nia orijinalidade mai husi:
“Liafuan
istória mai hosi lian “Gregu Antigu (histor), ne'ebé signifika 'ema matenek,
matenek'. Ida- ne'e hamosu liafuan
Gregu Antigu (historiā), ne'ebé iha signifikadu asosiadu ho inkéritu jerál fó
sasin. Termu ne'e depois adota iha Latin Klásiku hanesan historia. Iha
tempu Elenístiku Romanu, signifikadu hosi termu ne'e muda, hodi tau
énfaze liu ba aspetu narrativu no arte aprezentasaun foka ba investigasaun no sasin. Liafuan ne'e
tama iha Inglés iha sékulu XIV
liuhosi termu Fransés Antigu histoire. Iha tempu ne'ebá, ida-ne'e signifika
'istória, istória', ne'ebé abranje narrativa faktuál. Iha sékulu XV muda hodi
kobre ramu koñesimentu ne'ebé
estuda pasadu aleinde narrativa kona-ba
pasadu. Iha sékulu XVIII no XIX, liafuan istória sai asosiadu liután
hodi relata situasaun faktuál no inkéritu bazeia ba evidénsia, konesidu ho profisionalizasaun inkéritu istóriku, signifikadu ne'ebé domina
nafatin faktus istória konta faktuál pasadu, prezente iha termu istória
iha lian europeu barak hanesan
istória fransés, istória italianu, alemaun, nst”
3.
Defenisaun istoria tuir peritu
Peritu ka matenek
nain, sai hanesan mata dalan diak ka
mestre/mestra diak hodi ajuda hakerek nain, bele dezenvolve nia hanoin,
dezenvolve nia hakerek no dezenvolve nia koalia iha publiku tuir padraun
akademika. Hakerek nain ida, publika nia obra sientifiku ba publiku hanesan
artigu sientifiku, jornal, revista
akademiku, rezultadu peskiza hodi hasai titulu akademiku, hanesan titulu
Licienciatura Politika Publika sigla (L.PP), Mester of Public Administration
sigla (MPA), Doctor of Philosophy or
Philosophy of Degree (Ph.D) nst
hakarak k lakohi hakerek nain tenki utiliza teoria ne’ebe relevante ho titulu.
Teoria peritu sira nian ne’e, ajuda
hakerek nain labele halai ses husi konteudu titulu. Teoria ajuda hakerek nain
bele jeneraliza konteudu livru ho diak tuir padraun akademiku nia orientasaun.
Teoria bele tulun hakerek nain halo predisaun ba futuru tinan ida, tinan lima,
tinan 10 no tinan 20 situasaun bele sai hanesan ne’e ou sai hanesan ne’eba. Iha
kontestu artigu ida ne’e hakerek nain utiliza teoria kona-ba liafuan save
kona-ba “Respeita Istoria”. Buka matenek nain sira ne’ebe iha konesementu bot
ho nivel mundial sira nia hanoin kona-ba istoria, hodi reforsa argumentu iha
parte hakerek. Filózofia mundial hanesan matenek-na'in ne'ebé influénsia mundu
tomak, istória define hanesan rejistu ida hosi pasadu. Estudu sistemátiku,
interpretasaun, no rekonstrusaun asaun no eventu ne’ebe
ema hanesan umanu halao iha
pasadu. Ida-ne'e konsidera hanesan
diálogu ne'ebé dinámiku no la'o hela entre prezente no pasadu, dala barak foka ba esplikasaun "tanbasá" no
"oinsá"
eventu sira ne’e akontese. Eventu sira ne’e akontese se’e maka sai hanesan
autor principal no autor suporta ? no se’e maka hanesan vitima ba enventu
refere ? Eventu hirak ne’e akontese iha ne’ebe ? no eventu hirak ne’e akontese
iha sa’a loron ? sa’a fulan ? no sa’a tinan? Eventu hirak ne’e akontese iha
sa’a periodu ? eventu hirak ne’e akontese iha sa’a dekade ?
Tuir Edward
Hallett Carr deklara
katak istoria koalia
kona-ba:
"Diálogu ne'ebé laiha rohan
entre prezente no pasadu". Istória koalia kona-ba relasaun ne'ebé
dinámiku, kolesaun faktu ne'ebé estátiku. Istória koalia kona-ba estudu
sistemátiku pasadu,foka liu ba ema nia pasadu. Istoria nu'udar dixiplina
akadémika, analiza no interpreta evidénsia hodi konstrui narrativa kona-ba
saida maka akontese no esplika tansá ida-ne'e akontese. Teóriku balun
kategoriza istória nu'udar siénsia sosiál, enkuantu seluk haree hanesan parte
ida hosi umanidade. Ezemplu, se ninia objetivu prinsipál utiliza teória, hodi deskobre lia-loos, ka prátiku, atu
aprende lisaun sira hosi pasadu. Iha sentidu jerál, termu istória refere ba
kampu akadémiku pasadu, tempu pasadu, ema indivudu, familia, grupu,
organizasaun publiku no privadusira nia pasadu”.
Tuir Saurabh Chaubey ho Rather Umar fo hanoin katak
Istoria koalia kona-ba:
“Iha diferensa
opiniaun entre matenek-na‟in kona-ba
„saida mak istória‟. Porezemplu, tuir E.H.Car, istória koalia kona-ba diálogu
kontínuu entre pasadu no prezente, enkuantu Bury haree istória hanesan
'siénsia'. Iha parte seluk, tuir Dr. Shri Krishan Jugnu, "Reflete kona-ba
saida maka liu ona atu nune'e bele foti pasu foun" Importante katak
diferensa hanesan ne'e entre
matenek-na'in iha tempu naruk, maibé buat indiskutivel
entre ema sira-ne'e hotu katak istória ne‟e istória koalia kona-ba pasadu. Tuir
loloos, istória koalia kona-ba
pasadu. Ida-ne'e hanesan laboratóriu no muzeu
ne'ebé rejistu esperiénsia hotu ho seguru. Istória konsidera hanesan
arma ne'ebé efetivu liu surik no
kilat. Tuir loloos, istória iha papél boot tebes hodi muda mentalidade nasau.
Ida-ne'e hatudu razaun katak direta ka indiretamente ukun-na'in hotu koko atu
hakerek istóri.”
Peskiza istóriku depende ba fonte primária no sekundária hodi
rekonstrui eventu pasadu, Krítika hanesan fonte ne’ebe
uza hodi avalia
autentisidade, konteúdu, no konfiabilidade. Istoriadór tenki haka'as-an atu
integra perspetiva hosi fonte oioin hodi dezenvolve narrativa hanesan koerente.
Istória hanesan dixiplina ne'ebé
abranze ramu oioin. Balun foka ba períodu tempu espesífiku, hanesan istória
antigu, enkuantu seluk konsentra iha rejiaun jeográfika particular, hanesan
istória Timor. Kategorizasaun temátiku inklui istória polítika, istória
militár, istória sosiál, no istória ekonómika. Ramu ne'ebé asosiadu ho métodu
no fonte peskiza espesífiku inklui istória kuantitativu, istória komparativu,
no istória orál.
Istória mosu hanesan kampu inkéritu iha antiguidade hodi troka
narrativa ne'ebé nakonu ho tradisaun ne'ebé iha influénsia mai hosi Grésia,
Xina, no tuirmai iha mundu Izlámiku. Hakerek istóriku evolui iha idade no sai profisionál liután, liuliu durante
sékulu XIX, bainhira
metodolojia ne'ebé rigorozu
no instituisaun akadémika oioin harii. Istória
iha relasaun ho kampu oioin,
inklui istoriografia, filozofia, edukasaun, no polítika.
D.
Konklusaun
Hanesan sidadaun ne’ebe diak tenki hakruk hodi fo ondra ba
ita nia heroi sira, ne’ebe fo sira nia vida tomak hodi sosa “Ukun Rasik An”. Jerasaun foun, tenki
hatene no kumpriende diak istoria Timor lolos no momos bazeia ba realidade
fatin akontesementu, tempu akontesementu no autor hirak ne’ebe produs historia
ho sira nia terus no mate. Hau ata hakerek artigu sientifiku ida ne’e, hodi
responde ba Livru ho titulu Raja Virismo Dias Quinta Saya Mate Ukun
Kemerdekaan, ne’ebe tuir Timor Maubere livru ne’e nakonu ho Plajilarizmu, tamba
nia konteudu dadus balun la justu ba leitor sira iha Munisipiu Lospalos, liu-
liu ba Mehara Oan sira, ne’ebe sei moris hanesan autor no mos hanesan vitima.
Depois hau hetan esplikasaun husi Timor Maubere bazeia ba intervistado Sr. Francede
Suni iha oras tuku 8-9, loron 12-2- 2026, GMN TV Bebora Dili. Timor Maubere
akresenta dadus ho evidensia balun iha livru laran, hau ata hela ho konklusaun ida katak Livru ne’e bele hafahe ba
parte rua: Primeriu Koalia kona-ba ezistensia Raja Miguel iha Suku Mehara tinan
1982, fasilita enkontru sekretu entre Komandante Xanana ho Bispo Dom Martino
Lopez, hodi entrega dokumentus para lori sai ba liur. Maibe hakerek nain muda
fali ba Raja Virisimu Dias Quintas.
E.
Rekomendasaun
Bazeia ba konkluzaun iha leten, maka hau ata rekomenda ba autor livru bele produs livru rua iha edisaun tuir mai hanesan: Livru dauluk ho nia titulu “Mate ba Independensia” iha livru ne’e nia laran hatama dadus suku 6 nee nia oan ne’ebe mate durante tinan 1975-1999. Lider hira maka mate, forsa hira maka mate, populasaun kompostu husi feto, mane, labarik hatama hotu iha laran, inklui nai no lou veteranu no veterana sira ne’ebe sei moris. Livru daruak hakerek nain hakerek Biografia Raja Virisimu Dias Quinta. Importente hakerek nain tenki simu kritika ne’ebe Timor Maubere ho autor no vitima iha Munisipiu Lospalos akresenta ba hakerek nain. Iha faze hakerek livru edisaun daruak ne’e tenki serbisu hamutuk ho Timor Maubere ho populasaun suku 6, inklui nai veterano no lou veterana husi munisipiu Lospalos, inklui
Referensia:
1.
Sune, Francede Intervistador Grande Intervista GMN TV,
iha loron oras tuku 8-9 kalan Bebora,
Dili 12-2-2026
2.
Maubere, Timor hanesan
Timor oan ne’ebe foti asaun hasoru konteudu
Livru Raja Virisimu
Dias Quintas ho liafuan (Plajirizmu)
3. Quintas, Sergio Paulo Dias hanesan autor hakerek livru ho titulu
Raja Virismu dias Quintas Saya Mate untuk Kemerdekaan 2025
4.
Xanana, Primeiru Ministru
Governu Konstituisaun daha’at,
ukun tinan 5 (2007-2012), Governu
Konstituisaun dalima (2012-2015) Governu Konstituisaun
dasia (2023-2028, lider resistensia nasional frenti armada
5.
Lawai, Amandio, Vicente,
Hermenjildo, Abilio, Adriano,
Albino, Luciano, Duarte, Joao, Masire, Antonio,
Datoriak, Kolimau, Domingos, Cancio, Costodio, Luis,
Jorze, Rofinu, Calistro,
Jose, Maria, Lucia, Luzia,
Julio, Agostinho, Rui, Lorenso,
Lekimauk, Olimbia, Marcos,
Domingas, Ines, Livania populasaun Suku Sananain aldeia 4, posisaun
balun hanesan lia nain, chefe
aldeia, chefe suku, balun forsa, balun kuadru politika no balu
populasaun bai-bain
6. Disionario Portugues-Ingles Edisaun daha’at 2009
7.
Disionariu Nasional Tetun Ofisial Edisaun
dauluk 2005
8.
Oxford Advance Learner’s Dictionariy
9. Kamus Besar
Bahasa Indonesia
10.
https://www.culturefrontier.com/herodotus/ (Diakses: 12 November 2025)
12. https://www.facebook.com/groups/176546729695584/posts/1666897090660533/

Komentar
Posting Komentar