PUBLIKASAUN LIVRU HO LIAN TETUN
Artigu Sientifiku ida ne’e hatun hodi komemora loron Dalen Tetun iha Timr-Leste. Hakerek nain Victor Soares, MPA. Desente Permanente iha Departamentu Politika Publika Fakuldade Ciencias Sociais Universidade Nacional Timor Lorosae (UNTL) tinan akademiku 2024 nomor telephone +67077944330 email address vctr_soares@yahoo.com
A. Introdusaun
Desenvolvimentu Nasional iha Timor-Leste bele lao ho diak, depende maka’as ba rekursus umanus hanesan riku soin ida ne’ebe hatur iha ema Timor oan sira nia matenek. Desenvolvimentu rekursus umanus iha Timor-Leste atu lao diak depende ba setor edukasaun. Iha Timor-Leste no Mundu dadus empiriku hatudu katak, setor edukasaun maka sai save importante ba prosesu desenvolvimentu rekursus umanus. Tuir Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste, iha artigu 59 koalia kona-ba edukasaun no kultura deklara katak:
“1.Estadu rekonese no garante sidadaun hotu nia direitu ba edukasaun no kultura, nune’e mos hari sistema ensinu baziku universal, obrigatoriu no wainhira bele, saugati, tuir lei haruka; 2. Ema hotu iha direitu hanesan, oportunidade atu eskola no ba formasaun serbisu/profisaun nian; 3. Estadu rekonese no fiskaliza eskola partikular no kooperativu sira; 4. Estadu tenki garante ba sidadaun hotu-hotu, tuir sira nia kapasidade, atu bele hetan eskola boot kona-ba investigasau sientifika no hamoris/haburas arte; no 5. Ema hotu iha direitu atu goza no hari’i kultura hanesan nia obrigasaun atu haburas, defende no mos fo valor ba patrimoniu kultura”
Bazeia ba planu estrategia desenvolvimentu nasional Timor-Leste 2000-2020, tau setor edukasaun, agrikultura no saude sai prioridade ba estadu Timor-Leste nia programa. Ligadu ho planu estrategia nasional Timor-Leste nian ne’ebe sita iha leten maka, iha strutura governu konstitusional da-uluk to’o governu konstitusional da-sia, estabelese ministeriu edukasaun, ministeru agrikultura, ministeriu saude, no ministeriu sira seluk ne’ebe importante atu ezekuta politika jeral nasaun nian hodi redus no halakon numeru kiak no mukit iha Timor-Leste, ne’ebe hatur iha konstituisaun republika demokratika de Timor-Leste, titlu IV koalia kona-ba Governu. Kapitlu I koalia kona-ba defenisaun no estrutura. Artigu 103 koalia kona-ba definisaun. “Governu, orgaun soberanu ida ne’ebe iha responsabilidade atu hala’o no ezekuta politiku jeral nasaun nian no mos orgaun suprior administrasaun publika nian”. Tuir kedas artigu 104 koalia kona-ba kompozisaun. “1.Halo parte governu maka Primeiru-Ministru, Ministru sira no Sekretariu-Estadu sira; 2. Bele mos tama iha governu maka Vise-Primeiru-Ministru ida ka liutan, no Vice-Ministru sira.
Iha parte seluk ita hare hamutuk vizaun politika edukasaun Timor-Leste nian iha tinan 2011-2030 deklara katak:
“Iha tinan 2030 populasaun Timor-Leste iha konesementu diak kona-ba siensia konesementu no priense kriteira ba vida moris naruk no produtivu, moris iha situasaun ida ne’ebe harmonia, hadomi malu, respeita malu hodi tane as rekonsiliasaun tuir valor tradisional ida ne’ebe positivu, ema hotu iha oportunidade hanesan hodi asesu ba edukasaun ida ne’ebe kualidade hodi partisipa ativu iha prosesu desenvolvimentu ekonomia, sosial no politika hodi garantia unidade nasional; “Em 2030 o povo de Timor-Leste será educado, informado e qualificado para viver vidas longas e produtivas, respeitando a paz e os valores tradicionais positivos, todos os indivíduos terão as mesmas oportunidades de acesso a uma educação de qualidade que lhes permita participar no processo de desenvolvimento econômico, social e político, assegurando a igualdade social e a unidade nacional”; “In 2030 the people of Timor-Leste will be educated, knowledgeable and qualified to live long and productive lives, respectful of peace and positive traditional values, all individuals will have the same opportunities for access to quality education that will allow them to participate in the economic, social and political development process, ensuring social equality and national unity”; “Pada tahun 2030 rakyat Timor-Leste akan terdididik, berpengetahuan dan memenuhi syarat untuk hidup dengan umur panjang dan produktif, menghormati perdamaian dan nilai-nilai tradisional yang positif, semua individu akan memiliki kesempatan yang sama untuk mengakses pendidikan yang berkualitas dan memungkinkan mereka untuk berpartisipasi atif dalam proses pembangunan ekonomi, sosial dan politik, serta menjamin kesetaraan sosial dan persatuan nasional”
Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste no Planu Estrategia Desenvolvimentu Nasional sai hanesan, enkuadramentu legal Timor-Leste nian hodi dudu prosesu desenvolvimentu nasional tuir objetivu geral nasaun nian ne’ebe hatur iha artigu 6 hodi deklara katak:
“a) Defende no garante nasaun nia soberania;b)Garante no promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamental, no respeitu ba estadu nia prinsipiu kona-ba direitu demokratiku;c) Defende no garante demokrasia politika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun problema nasional sira; d) Garante desenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siensia no tekniku; e) harii sosiedade ida-ne’ebe hatuur iha justisa sosial, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di’ak ba isin no klamar; f) Proteje didi’ak meu-ambiente no boli nafatin riku-soin rai nian; g) Hakatak no haloko povu timor oan nia personalidade no nia liman-rohan kultura; h) Harii no haburas relasaun di’ak no harosan (kooperasaun) entre povu ho estadu hotu-hotu; i) Promove desenvolvimentu ida-ne’ebe nakait habeer ba setor oioin no rejiaun sira, no mos fahe loloos produtu nasional nian; j) Hamoris, promove no garante biban no leet ne’ebe henesan ba ema feto no mane”
Bazeia ba intrudusaun iha leten, maka hakerek nain hatun artigu sientifiku ida ne’e ho titlu publikasaun libru ho lian Tetun, hanesan lian nasional Timor-Leste nian hodi desenvolve siensia konesementu ba povu Timor-Leste liu-liu estudante universitariu publiku no privadu sira ne’ebe ijiste iha Timor-Leste hodi fo formasaun akademiku ba Timor oan sira no hasae nivel konesementu akademiku iha area siensia sosial no politika sira ne’ebe akontese iha Timor-Leste no Mundu. Autor prinsipal ba publikasaun libru hirak ne’e maka Victor Soares, MPA, Sisto Maia, Ms.c no Marselino Joaquin, MP.
B. Libru
Atu hasae kualidade desenvolvimentu rekursus umanus iha Timor-Leste diak liu ba oin, laos depende deit ba manorin nain sira nia matenek, hodi hanorin loro-loron tuir kalendariu akademiku ne’ebe kada eskola basiku, eskola sekundaria geral, eskola tekniku vokasional, institutu, universidade publiku no privadu sira hatun ba manorin nain sira, kada semesteral hodi hanorin estudante. Iha sikun seluk libru hanesan mestre bot ida no importante tebes ba estudante sira iha nivel hotu, tamba siensia konesementu sira ne’ebe manorin nain sira hanoin mai husi libru sira ne’ebe matenek nain sira iha mundu hakerek kada tinan akademiku. Libru sira ne’ebe koloka iha biblioteka nasional no lokal iha Timor-Leste barak liu ho dalen Portugues, Inglesh no Indonesia. Libru ho dalen Tetun menus tebes. Realidade ida ne’e afeita direita no indireita ba kualidade edukasaun iha Timor-Leste durante tinan 20 liu ba kotuk. Ita nia formandu Timor oan sira hasai kursu lisiensiatura, mastradu no doutormento, iha rai laran no liur ho lian Indonesia, Inglesh, Portugues nst. Klaru formandu sira dumina liu lian hirak nee hodi transmite siensia konesementu ne’ebe, sira iha ba estudante sira iha nivel ensinu hotu ne’ebe ijiste iha Timor-Leste, depois de post restaurasaun independensia tinan 20 liu ba kotuk. Lian Portugues, Inglesh no Indonesia hanesan lingua akademiku. Ita fiar katak referensia libru barak ne’ebe ho lian Portugues, Inglesh no Indonesia bele tulun akademista Timor oan sira, hahu hakerek libru ho lian nasional Tetun, hodi fasilita transmite siensia konesementu ba estudante sira iha futuru, ho standarizasaun kualidade ida ne’ebe diak liu hodi responde ba nesesidade markadu serbisu.
Tuir Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste, artigu 60 koalia kona-ba Propriedade Intelektual deklara katak: “Estadu garante no fo protesaun ba hamoris, produsaun no hala’o filaliman ho obra literariu sientifiku no artistiku ninian, no mos fo protesaun ba direitu autor sira-nian”. Bazeia situasaun real no enkuadramentu legal konstituisaun maka, dosente departamentu politika publika, fakuldade ciencias sociais, Universidade Nasional Timor-Leste balun hahu hakerek da-dauk libru ho lian Tetun, ligadu ho disiplina sira ne’ebe durante ne’e hanorin. Iha tabela no 1 publikasaun libru ne’ebe hakerek iha tinan 2021-2023. Libru hirak ne’e produs iha Silvia Dili, hetan distribuisaun numeru Internasional Standart Book Number (ISBN) husi Agencia Nacional do ISBN Portugal, Assosiação Portuguesa de Editores e Liveiros (APEL). Timor-Leste sidauk iha rasik agensia nasional ISBN, tamba ne’e agensia Internasional ISBN iha Inglatera (inggris) rekomenda ba nasaun rua ne’ebe iha ona agensia nasional ISBN rasik atu tulun akademista Timor oan sira hodi distribui no ISBN ba libru sientifiku sira ne’ebe akademista Timor oan sira hakerek kada tinan akademiku. Nasaun rua ne’e, maka Portugal no Indonesia. The Association of Indonesian Publishers (IKAPI) maka distribui nomeru ISBN ba akademista Indonesia sira ne’ebe hakerek libru sientifiku. IKAPI hanesan membru permanente ba International Publishers Association (IPA). Tuir dadus husi IPA hatudu katak Akademista Indonesia hakerek ona libru sientifiku hamutuk 14.906 bazeia ba nomeru ISBN ne’ebe registradu iha IPA. IKAPI serbisu hamutuk ho IPA foin realiza kongresu ba dala 33 iha Jakarta iha tinan 2022 ba dala-uluk iha reijaun Asia. Ata oan hetan mos konvite husi IPA atu partisipa iha kongresu refere hodi aprende hamutuk ho peritus sira ne’ebe hakerek libru barak ona iha mundu, no hetan ona primeiu maibe labele partisipa tamba osan transporte aviaun husi Dili ba Jakarta ba mai no akomodasaun durante hela iha hotel maka laiha. Atan oan hato’o proposta ba nai dekanu FCS no kontinua ba nai Reitor UNTL maibe respota laiha. Tinan tuir mai sei realiza kongresu iha Mexico 2026.
“Jakarta will host the 33rd International Publishers Congress (IPA Congress)—the first time ever the congress will be held in Southeast Asia. After a period of global stagnation caused by the Covid-19 pandemic, this congress is expected to lift spirits, promote the exchange of ideas, and generate creative innovations. Following the IPA Congress, Jakarta intends to continue its pursuit of becoming the hub for literacy, culture, and the arts in the region. In 2019, Indonesia was noted to be the most productive publishing industry in Southeast Asia and, for decades, Jakarta has been the center of Indonesia’s literary scene. In 2020, Jakarta contributed 25% of the nation’s digital collection and registered 14,906 ISBNs”.
Tabela 1. Publikasaun Libru iha tinan 2024
Departamentu Politika Publika,
Fakuldade Ciencia Sociais Unversidade Nasional Timor Lorosae (UNTL)
|
No |
Titlu Libru |
Autor |
Tinan Publikasaun |
|
1 |
Intrudusaun Sosiologia no Antropologia |
Sisto Maia, M.Sc |
2021 |
|
2 |
Filozofia Politika Timor |
Victor Soares, MPA |
2023 |
|
3 |
Agenda Politika Publika |
Sisto Maia, M.Sc |
2022 |
|
4 |
Sosiologia Rural |
Sisto Maia, M.SC |
2022 |
|
5 |
Sosiologia Urbana |
Sisto Maia, M.Sc |
2022 |
|
6 |
Politika Sosial No Estrategia Redus Kiak |
Marselino Joaquem,MP |
2022 |
|
7 |
Politika Ekonomia Timor-Leste |
Victor Soares, MPA |
2023 |
|
8 |
Teoria Sosiologia Klasiku no Modernu |
Sisto Maia, M.SC |
2023 |
|
9 |
Mundu Konese Timor |
Victor Soares, MPA |
2021 |
|
10 |
Movimentu Politika DSMPPTT98 |
Victor Soares, MPA |
2021 |
|
11 |
Sura ho Hau, Metode Servisu Sientifiku |
Victor Soares, MPA |
2020 |
|
12 |
Kura Kanek Hatudu Fitar |
Victor Soares, MPA |
2019 |
C. Dalen Tetun
Lian sai fator determinante, hodi transmite informasaun, entre ema kriatura iha mundu no Timor-Leste. Timor-Leste iha lian lokal 33, no lian nasional Tetun. Lian lokal ida ne’ebe komunidade barak liu utiliza maka mambae tuir kedas Tetun nia kotuk. Lian lokal ida ne’ebe tuir fali mambae nia kotuk maka makasae. Iha tan lian lokal sira seluk, ne’ebe komunidade sira utiliza iha Timor-Leste hanesan bunak, kemak, galolen, idate, fataluku, makalero, lakaleik, nst. Tuir Konstituisaun Republika Demokratika de Timor-Leste artigu 13 koalia kona-ba Lian ofisial no lian Nasional hodi deklara katak: “1. Republika Demokratika Timor-Leste nia lian ofisial maka Tetun no Portugues; 2. Estadu valoriza no desenvolve Tetun no lian nasional sira seluk” Artigu 159 koalia kona-ba lian serbisu nian deklara katak: “Lian Indonesia no Ingles nu’udar lian serbisu nian, ne’ebe uza iha administrasaun publiku hamutuk ho lian ofisial sira, bainhira persiza”. Bazeia ba realidade aktual iha Timor-Leste no enkuadramentu legal tuir konstutisaun RDTL artigu 13 no 159 ne’ebe sita iha leten maka fo biban ba akademista Timor oan sira hodi hakerek da-dauk libru balun bazeia ba siensia konesementu ne’ebe sira iha, tutela ba disiplina sira ne’ebe durante nee, hanoin iha departamentu 40, fakuldade 9 ne’ebe ijisite iha UNTL nia laran.
Tabela 2. Lian ne’ebe utiliza hodi hakerek libru
Departamentu Politika Publika
Fakuldade Ciencia Sociais Unversidade Nasional Timor Lorosae (UNTL)
|
No |
Titlu Libru |
Tetun |
Portugues |
Inglesh |
Indonesia |
|
1 |
Kura Kanek Hatudu Fitar |
Tetun |
- |
Inglesh |
Indonesia |
|
2 |
Sura ho Hau, Metode Servisu Sientifiku |
Tetun |
- |
- |
- |
|
3 |
Mundu Konese Timor |
Tetun |
- |
- |
- |
|
4 |
Movimentu Politika DSMPPTT98 |
Tetun |
- |
- |
- |
|
5 |
Filozofia Politika Timor |
Tetun |
Portugues |
Inglesh |
Indonesia |
|
6 |
Introdusaun Sosiologia e Antropologia |
Tetun |
- |
- |
- |
|
7 |
Agenda Politika Publiak |
Tetun |
- |
- |
- |
|
8 |
Sosiologia Rural |
Tetun |
- |
- |
- |
|
9 |
Sosiologia Urbana |
Tetun |
- |
- |
- |
|
10 |
Politika Sosial No Estrategia Redus Kiak |
Tetun |
- |
- |
- |
|
11 |
Politika Ekonomia Timor-Leste |
Tetun |
- |
- |
- |
|
12 |
Teoria Sociologia Klasiku no Modernu |
Tetun |
- |
- |
- |
publiku hakarak asesu libru hirak iha Silvia Dili Timor –Leste bele kontatu:77944330
Iha tinan 2023 Kompania Libru Mary Martin Booksellers simu libru sira ne’ebe akademista Timor oan sira hakerek kona-ba: Antropologia, Sosiologia, Narrativas escritas, Oralidade, Timor-Leste Historia, autor : Lucio Sousa, Keu Apoema & Vincente Paulino. Alma Guerreira Timorense:Poesias, autor Vicente Paulin. Libru kona-ba politics: Movimentu Politika DSMPPTT 98, autor Victor Soares, Mundu Konese Timor, autor Victor Soares, Kura Kanek hatudu Fitar, autor Victor Soares. Biografia No Istoria Moris: Francisco Xavier Do Amaral Author Mestri Aniceto Guro-Berteni Neves, MAPS (Ed) Hugo Maria Fernandes. Midia Iha Sosiedade Timor Leste. Author Marcelino Ximenes Magno & Roberto da Costa Pacheco. Metodolojia Peskiza Kualitativa : Manual Ba Peskizador Inisiante Author: Jose Cornelio Guterres & Doutora Therese N.Thi Phuong. Sura Ho Hau:Metode Servisu Sientifiku. Author Victor Soares. Decolonialidade Na Educacao De Timor-Leste : Dilemas E Perspectivas. Author Suzani Cassiani, Vicente Paulino & Patricia Giraldi. The Chinese Minority of East Timor: Past, Present and Future. Author Dr. Mary Somers Heidhues. Historias Da Resistencia Timorense.Author Domingos Francisco de Jesus De Sousa. Maklokek Ba Sosiolinguistika, Edisaun Dahuluk. Author Aderito Jose Guterres Correia. Introducao Ao Estudo Linguistico De Timor-Leste : Uma Analise Linguistica Author Aderito Jose Guterres Correia. Disionariu Bunak Manufahi-Tetun (Buna Manoi – Mumut) Author Rosa da Costa Tilman & Vicente Pauline. Timor-Leste : Literatura, Tradicao Oral E Ensino. Author Vicento Paulino, Maria da Cunha & Nuno da Silva Gomes. Cronica De Uma Travessia – A Epoca Do Ai-Dik-Funam : Romance. Author Luis Cardoso. Efeito De Diferentes Tecnicas De Secagem Na Qualidade Do Café Arabica (Coffea Arabia L.) Em Timor-Leste. Author Lucio Marcal Gomes.
Belun le’e nain sira, liu-liu estudante UNTL, hakarak asesu ba libru hirak ne’e bele tama direita ba dirasaun internet, iha kraik https://www.marymartin.com/web/homepage
D. Konklusaun
Libru sai hanesan meste bot no importante ba manorin nain sira, tantu iha Timor-Leste no mos iha mundu. Sidadaun ida ne’ebe hakarak hili dalan sai manorin nain, tantu iha nivel ensinu basiku siklu I, II no siklu III, ensinu sekundaria geral, ensinu tekniku vokasional, institutu no universidade publiku no privadu sira ne’ebe ijiste iha mundu no Timor-Leste, hakarak k lakohi tenki belun diak ho libru sira ne’ebe relasaun ho disiplina ne’ebe manorin nain responsabiliza ba. Libru sai hanesan rerenfesia importante ba formandu sira hotu iha mundu. Libru laos deit importante ba manorin nain sira, maibe importante mos ba estudante sira ne’ebe hakarak aprende siensia iha nivel ensinu hotu, hodi hasae sira nia nivel konesementu akademiku husi eskalaun ida ba esklaun sira seluk. Iha sikun seluk libru importante mos ba komunidade sira.
Akademista, Estudante no geralmente Sidadaun Timorense, tenki adora kultura le’e no hakerek, iha ita nia vida moris. Ho atividade le’e barak, nia benefisiu, hatene buat barak mos, husi libru. Sidadaun ida hatene diak, kumpriende diak, bele desenvolve siensia konesementu ne’ebe iha, ba sidadaun sira seluk liu husi atividade hakerek. Ita koalia atividade hakerek, atividade ida ne’ebe importante tebes ba ema kriatura iha mundu. Bei-ala sira mate husik hela rate, ba bei-oan sira ba visita iha loron mate-bian (finadu). Presidente Nicolau Lobato ho sidadaun Timor oan rihun atus rua mate husik hela rate no istoria Timor-Leste nia Independensia ba jerasaun foun sira atu goza. Xanana, Ramos, Mari, Tuar, Lere, Lu’olo, Falur, Abilio Araujo, Rojerio Tiago Lobato, Jose Luis Guterres, no seluk tan husik hela istoria Independensia ba jerasaun foun sira atu goza. Peritus no lider akdemista konesidu iha mundu hanesan:Aristoteles, Plato, Karl Maxk, Max Weber, Adam Smith, Auguste Comte, Immanuel Kant, John Locke, Montesquieu, Thomas R Day, David Easton, Santo Agostinho, Madre Teresa, João Paulo II no seluk tan sira mate husik hela rate no libru sientifiku ba publiku atu konsume hodi transmite siensia konesementu ba jerasaun tuir mai.
E. Rekomendasaun
Bazeia ba dadus ne’ebe hatudu iha parte B no C iha leten hatudu katak, akademista Timor oan sira hakerek da-dauk ona libru lubuk ida, ho difikuldade oi-oin ne’ebe sira hasoru, durante hahu no finaliza obra sientifiku ida. Rekomenda ba orgaun estadu há’at iha Timor-Leste hanesan Presidente RDTL, Parlamentu Nasional, Governu no Presidente Tribunal Rekursu tau atensaun ba akedemista Timor oan sira nia obra sientifiku ne’ebe produs ona hanesan dokumentus importante ida ba jerasaun tuir mai. Tau orsamentu hodi apoio akademista sira hakerek libru kada tinan (kada libru minimu $5.000 no maksimu $10.000) hodi enkoraza vontade hakerek. Governu maka sai komprador da-uluk ba libru sira ne’ebe akademista Timor oan sira hakerek para distribui ba estudante no publiku atu konsumu.
Referensia:
1,Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste 2002.p.
2. Planu Estategia Desenvolvimentu Nasional 2000-2020 vs 2011-2030.p.
3. Disionariu Nasional Tetun Ofisial, edisaun da-uluk. Instituto Nacional de Linguistica, Universidade
Nacional Timor Lorosae tinan 2005 ISBN:1741381606
4. Jornal Nasional Timor Post
5. Jornal Nasional STL
6. RTTL-EP
7.GMN
8. TV Edukasaun Timor
9. Focos Group Discussion (FGD) Victor soares, Sisto Maia, Marcelino Joaquin, Felisberto de Carvalho, Matias Freitas Boavida, Rui da Cruz, Jose Lorenco Antonio da Costa, Deoniso Babo Soares, Martina Rupidara, Antonio Lobato, Sergio, Aleixo, Bernado Leito, Roberto Paicheco, Alarico Ximenes, Ananias Soares, Lucus Mendes, Antonio Mota, Martino Martins, Martino Pereira, Eurico De Araojo, Valentin Ximenes, Maria Flabia Zacaria da Costa, Jose Magno, Ubaldo, Francisco Branco, Francisco Soares, Abrao, Henriqui sezario, Domingos Henrique, Moises da Costa Martins, Elmerindo,Rosalino Gomes, Marito Maia, Quintino Manuel de Cristo, Domingos Savio, Natalino Gusmao, Aniceto Berteni Neves, Januario Correia Soares, Joni Tilman, Ilda Guterres, Ireniu Viriatu Pires Martins, Julio de Jesus Borgues, Cornelio abilio Dias, Heronimo Cope, Gabriel dos santos Bareto.

Komentar
Posting Komentar