HUSI RESTAURAÇÃO BA CONSOLIDAÇÃO
Artigu ida ne’e hatun hodi komemora loron 20 De Maio Restaurasuan Indenpensia ne’ebe ita komemora Ba 22, hakerek ida ne’e la reprezenta instituisaun ou ONG ruma maibe ida ne’e nu’udar deit opinião pessoal kontribui hodi selebra loron Restaurasuan Indenpendensia hakerek nain hanesan estudante departemento politika publika, FCS, UNTL, Gmail-ireniuviriatu@gmail.com.
|
HUSI RESTAURAÇÃO BA CONSOLIDAÇÃO Artigu ida ne’e hatun hodi komemora loron 20 De Maio Restaurasuan Indenpensia ne’ebe ita komemora Ba 22, hakerek ida ne’e la reprezenta instituisaun ou ONG ruma maibe ida ne’e nu’udar deit opinião pessoal kontribui hodi selebra loron Restaurasuan Indenpendensia hakerek nain hanesan estudante departemento politika publika, FCS, UNTL, Gmail-ireniuviriatu@gmail.com. |
A.Introdusaun
Restaurasaun ne’e nu’udar momentu importante ba Timor oan hotu atu reflete tanba ho loron ida ne’e mundu rekoñese Timor Leste nia existensia nu’udar nasaun ne’ebe livre no independente hanesan nasaun seluk iha mundu. Restaurasaun ne’e hanesan rekoñesimentu ba Timor Leste nia independensia ne’ebe mak ho unilateralmente proklama tiha ona iha 28 Novembru 1975 ho lideransa Fretilin nian Francisco Xavier do Amaral nu’udar primeiru Presidente RDTL.
Historikamente, Existensia Timor-Leste nu’udar estadu indenpendente no soberano ne’e mai husi nia prosesu complexo ida, hari’i estadu, instituisaun sira, hodi fo responsabiliza ba timor-oan sira hodi kaer rasik sira‐nia Estadu. Iha data ida‐ne’e, Ita sura fila fali ba kotuk ne’ebe Timor Leste hetan invazaun durante 24 anos depois de Timor Leste Hetan nia Rekonesimentu Internasiona husi ONU iha 2002, ne’e laos prosesu ida ne’ebe fasil atu hetan maibe situasuan ida ne’ebe lori inserteza bo’ot, tinan 22 liubá ita simu ona ita‐nia nasaun nia destinu hosi ONU nia liman.
Orgulho bo’ot ba ita an rasik nu’udar povu ida nasaun ida, orgullu ne’e la’os deit tamba ita sai hanesan nasaun ne’ebe hamrik indenpendente ona maibe orgullu tamba livre ona husi kolonialismu no okupasaun husi nasaun seluk(Portugal, Indonesia nst).
Tuir Diskursu ne’ebe Prezidente Repúblika Dr. José Ramos Horta iha 2010 hatete “"Restaurasaun Independénsia fó responsabilidade mai ita"
Husi restautaração ita hakat ba consolidação ne’e laos opurtunidade maibe ne’e responsabilidade, restaursau ne’e atu hatudu katak Coodbye colonialismo no invazaun no bem vindo Unidade nasional no rekonsiliasaun maibe iha prosesu konsolidasaun fo hela reponsabilidade ida bo’ot ba ita hotu atu hare’e hamutuk nakukun ne’ebe mak satan ita iha tempu ukun rasik a’an no liberdade mak kolonialismu foun ne’ebe mak sei satan no hanehan povu Timor Leste husi aspeitu oi-oin.
B. Restauração
Iha abordagem tempu hatete mai ita, Tinan foun mosu hodi troka tinan tuan, Periodu foun mosu hodi troka periodu tuan, dekade foun mosu hodi troka dekade tuan, hare’e husi abordagem sira ne’e hotu akontese tanba nia kauza ida ne’ebe nia abut no hun ne’e klean tebes, Fretelin mosu nu’udar movimentu politika bo’ot ida iha Timor hodi mobiliza Timor Oan, hader husi toba fatin, hamrik husi tur fatin, loke matan hodi hare’e no rona katak proklamasaun unilateral indenpendensia Timor-Leste nian iha palasiu governu loron 28 Novembru 1975 ne’ebe proklama husi Primeiru presidente da republika Saudozu Franscisco Xavier do Amaral (Turiscai Oan) ne’ebe ikus mai hetan rekonesimentu Internasional iha 20 de Maio 2002 quando halo ona libertasaun ba povu Timor husi kolonizasaun ba patria Maubere husi potensia estranjeira sira nia okupasaun ilegál, Asaun konkretu ida ne’e konvida Jenderal Suharto mobiliza nia forsa husi komponente airo, naval, no terestre ho instrumentu funu modernu hanesan aviaun funu, ró funu, no tanki diqera, hodi halo invazaun mai Timor Leste iha loron 7 Dezembru 1975, objetivu prinsipal husi movimentu militar Indonesia nian iha Timor-Leste hodi hamate movimentu politika ukun rasik an ne’ebe foin proklama.
Restaurasaun ne’e nu’udar hahalok restaura nian, hahalok hadia buat ne’ebe aat ka naksobu tiha ona. Husi Restaurasaun fo hatene mai ita katak meios ida ne’ebe lori povu to’o iha nivel ida atinge bem Estar do povu (Welfare) mak tenke simu malu atu hakotu korente arogansia nian, [Hau mak] Lutador, terus nain, lider, heroi, nst. Tempu to’o atu hadia simu fali saida mak akontese iha pasado ne’ebe nakukun[Dark] Juntos, Junta forsa inteletual sai ida deit hodi estimula prosesu dezenvolvimentu nasioal ne’ebe definitivu no inclusivo.
C. Consolidação
Tuir Sentido ne’ebe Nicolau Lobato hatur, Liafuan Timores ne’e mai lian latin, deriva husi liafuan Timor, tama iha terceira declinação Singular, Iha plural aumenta deit ES ba Timor + ES sai Timores Ida ne’e mak Nicolau Lobato uza plural Timores atu hatudu ba povu Timor, nia hare’e klean liu sentidu husi Timores ne’e iha lian latin, ne’ebe hatudu UNIDADE, laos hatudu deit ba temor ka tauk iha termos portuguêsa maibe hatudu no justaposição ho “De fronteira a Lautem, de Oe-Cusse a Jaco, passando pelo Atauro, UM só teritório, UNO e indivisivel UMA só Nação, UMA só patria, UM só povo com UM só sentir, UM só apenas em só desejo: Indenpendensia” Katak politika maun alin nian hatur iha TIMORES hodi hatudu iha, Teritoriu ida ne’ebe la haketak, Patria ida, povu ida sentimento ida hanoin ida hakarak ida deit hadia povu nia moris diak atraves de recurso ne’ebe ita iha hodi bele komprimenta ba komprimisiu ne’ebe ita promete laos hela ho promesa.
Consolidação ne’e nu’udar acto efeito de consolidar ida oinsa solidifica fortalecimento forsa no unidade ne’ebe bele unifica forsa Poltika, Forsa Moral husi setores oioin hodi ba avansa ba dezenvolvimento Nasional. Contextualmente, Restauração ba Consolidação ne’e be lori prosesu naruk ne’ebe laos linear maibe ne’e justaposição ho prosesu no deazfiu lobuk ne’ebe ultrapasa ona.
|
Referensia Livru, Soares Vitor “Kura Kanek Hatudu Fitar” Paj 27 Livru, Historia Timor Konstituisaun RDTL Parte Preambulo REIS, Nicolau dos, Sabemos, e podemos, e Devemos Vencer, Gusmão, Ed Martinho G.Silva ,DIOMA, malang,2018 Dicionario Portuqués e Tetun,Ed,LIDEL [Paj 637] Dicionario Portuqués Instituto de Camões [Paj, 117] http://timor-leste.gov.tl/?p=3060&lang=tp http://timor-leste.gov.tl/?p=60&lang=tp
|

Komentar
Posting Komentar