BOA GOVERNASUN

 

Preliminare

        Após, de 21 anos da indenpendensia Timor Leste hahu tama ona prosesu atu rekonstroi fila fali nia sistema boa governasaun ida ne'ebe justu no Transparência,Iha prosesu sira hotu atu bele estimula prosesu" Libertação da povu" ne'e bele to'o iha faze  ida"Bem estar"  ba Povu. maibe to oras ne'e konseitu bem estar sai nudar matéria kampanha ida ne'ebe sempre uza iha tempu kampanha.to bainhira los maka atu servi povu ida ne'e ho lolos.konseitu bem estar hela nu'udar mehi ne'ebe abstratu lá lori to'o ba iha realidade ida.ne'ebe atu simplika tha pirâmide rua ne'ebe ilustra katak iha prosesu State building ida ne'e ema oitoan mak goza no ema barak sei mukit hela iha nia rain rasik.

    Hare husi Konstituisaun Republika Demokratika de Timor Leste(KRDTL) iha ne'ebe  hatur katak  Timor Leste  Estadu ida ne'ebe Demokratiku,soberanu,ukun an no ida mesak,hari'i husi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignindade ema moris idaidak nian ne'ebe hatur iha Artigu 1 alinea versiklu 1.

    Timor Leste iha ona nia baze konstituisionalidade katak hanesan nasaun ida ne'ebe indenpendente no soberanu livre husi okupasaun ilegal  no kolonizasaun sira,Juridikamente,hare husi Objetivu estadu ne'ebe hatur iha Konstituisaun RDTL,Garante no promove sidadaun sira nia direitu no liberbdade fundamental,no respeita ba estadu nia prinsipiu kona ba Direitu Demokratika iha Artigu 6 alianea B. 

  Boa Governasaun

        Koalia kona-ba boa governasaun  hakarak hahu kedas husi nia liafuan orizinal. Governasaun diak nia abut loloos mai husi liafuan English bolu ka temi ho naran “ Governance” siknifika mekanismu ka istema ne'ebe uza hodi organia rekursus publiku ne'ebe orienta ba hasa'e kapasida governu nian" depois maka mosu tuir liafuan hanesan governasaun ka governu, Pemerintahan, no selukseluk tan. Depois hatene tiha lianfuan orizinal ne’e tuir mai iha ne’e hakarak mós haketak buat  rua ne’ebé diferensia maíbe sira sai tiha liafuan ida deit  ne’ebé iha sentidu signifikadu importante ba ita hanesan pesoál, grupu, sosidade, nasaun ne’ebé luta atu redus Mal-Administrasaun no KKN iha ita nia nasaun.

           Governasaun iha sentidu nu'udar pratika no mekanizmu ne'ebe organiza rekursu governu nian no adota husi mala'ok  instituisaun dezenvolvimentu nasiona,liu-liu liga ba jestaun publika no korupsaun.Governasaun ninia  programa direje ba hasa'e kapasidade governu/estadu iha implementasaun politika publika no engoraja governasaun ne'ebe moos no hatun  nuemru korupsaun,Instituisaun Internasional ne'ebe hamosu termu governasaun di'ak maka  Banku Mundial liu husi nia publikasaun iha tinan 1992,ho titulu "governance and developement" Definisaun governasaun tuir banku mundial maka, "The manner in which power is exercised in the mangement of a country's social and ekonomic resource for developement"  Iha tetun karik dehan governasaun iha sentidu nu'udar mekanizmu,pratika ho maneira governu/estadu ho sidadaun sira organiza rekursu no resolve problema publiku.Kualidade governasaun evalua husi ninia kualidade ne'ebe akontese entre  komponente entre governu ne'ebe mak:governu ne'e rasik,sosiedade sivil,no  seitor privadu.Governasaun ne'ebe di'ak  tenke iha kapasidade atu kombate ki'ak,halo Dezenvolvimentu,no lori povu ba futuru nabilan.

        Paralemde ida ne'e UNDP mos halo ho dokmunentu ida ho titulu 'governance for sustainable human developement iha janeiru 1997 hatete katak "governance is exercise of ekonomik,political,and administrative outhority to manage affairs at all levels and mean by which  statte promote social cohesion,integration,and ensure the well-being of their population".

    Hare husi kondisaun ideal  ne'ebe define katak governsaun maka lala'pk kompetensia iha ne'ebe atu administra parte ekonomia,politika no administrasaaun atu maneja rekursu publiku ne'ebe ho  efisiente atu bele fo  resposta ba publiku nia prekupasaun sira

    Tipu modelu boa governasaun iha parte balu ne'ebe bele define hanesan ;

            1.Modelu governsaun ekonomia mak liga ho prosesu foti desizaun ne'ebe atu fasilita atividade ekonomia iha rai laran.

             2.Modelo governasaun Politika mak liga ho prosesu  oinsa atu foti desizaun hodi formula poltika ida ne'ebe diak no justu.

             3.Modelu Administrasaun ne'ebe liga ho sistema implementasaun politika publka.liliu iha parte superfisie nian.

Hare husi asuntu tolu ne'ebe iha leten pertinente tebes tanba asuntu sira ne'e  inerente( labele ses malu) tanba wainhira setor ekonomia ne'e atu lao diak depende ba adozaun politika ne'ebe justu no transparente,no wainhira impplementa ona mka depende sistema administrasau ne'ebe administra tenke ho transparalidade,"transformar a posibilidade na realidade".

    Banku Mundial mos fo ninia definisaun ba konseitu governasaun di'ak mak hatete "The exercise of political powers to manage a nation affairs"Estadu nafatin hola papel importante ida ne'ebe forsadu atu maneja ba problema publiku ne'ebe povu no nasaun hasoru.liu-liu liga supra estrutura sira ne'ebe ihha ona esperensia ba libertasaun da patria maibe prosesu libertasaun do povu ne'ebe sei sai hela nu'udar supertisaun ba lideransa sira,,iha ne'e apos de 20 anos ita koko atu liberta povu ida ne'ebe koko ba monu hela tanba wainhira ukun nakonu deit ho supertisaun.

    Maibe Infelizmente,iha ona indisius balu atu kompra katak,Durante 20 anos nia laran povu kontinua halerik ba necessidade baziku sira maibe ladauk resolve tanba sei dominante hela Ho "eqo Liderança"Ne'ebe susar atu hatama an iha ema seluk nia problema. Tanba stackeholder sira hatene halo "Politic"maibe la hatene formula  "Politika"ho responsabilidade, Tanba se ita hare husi Sikun politika nian 

    Normalmente,atu hari'i nasaun ida, presiza recursos umanos no recursos naturais, Populasaun, Raí maran,Tasi no lalehan.Hanesan Saída mak Wallace S Saúde iha Amerika governament(1996) Hatete kriteria atu hari'i nasaun iha Mundu,Katak iha instrumentu balu ne'ebe presiza hanesan Populasaun, Territóriu,no unidade organizasaun política Poder(Soverenty). Governu Timor-Leste presiza promove prinsípius Governasaun di’ak iha instituisoens Estadunian no iha Administrasaun Públika nia laran atu hasa’e kualidade prestasaun servisu knar-nain sira ho objetivu prinsipal atendimentu ba públiku ho exselênsia.

"Governu  no Governasaun"

    “Governu” refere ba povu no instituisaun sira-ne’ebé envolve hodi ukun nasaun ne’e. Iha ninia sentidu luan liu, “governu” (ho letra ki’ik “g”) inklui órgaun hotu-hotu Estadu nian, inklui Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu, Judisiáriu no PDHJ. Maske nune’e, espesífikamente, iha Timór-Leste“Governu”(ho letra boot “G”) refere ba Konsellu Ministrus no instituisaun hotu-hotu ne’ebé nia responsabiliza bá.“Governasaun”ne’e kona-ba prosesune’ebé instituisaun Públika sira uza hodi administra nasaun ne’e. “Governasaun” inklui foti desizaun sira, harii no implementa polítika sira,prosesu orsamentál no Governu nia relasoens ho povu Timor-Leste.

    Governasaun iha instituisaun estadu,seitor privadu,no komunidade ne'ebe fo apoiu ba malu  no ida-idak bele hala'o nia funsaun rasik,estadu iha funsaun atu kria ambiente politika no lei ne'ebe kondusivu,setor privadu kria servisu  no hetan income,maibe fasilita komunidaede hari;i grupu atu hala'o atividade ekonomia,sosial no politika.Tuir Habbard(2001) temi katak "Governance is more governament"depois halo defnisaun ba termu governasaun maka :"how societies street the selves" ne'e oinsa komunidade sira organiza sira nia an rasik,Maibe tuir Banku mundial(World Bank) ne'ebe halo formula konseitu governasaun mak tenu hanesan tuir mai ne'e"The exercise of political power to manage a nation affairs"(Mala'ok governasaun iha poder politika atu maneja problema nasaun nian).

    Koalia kona ba boa governasaun (governasaun moos) laos siknifika sistema  ne'ebe mos hanesan hena mutin maibe governasaun  ne'e konstitui elementu primordial sira ne'ebe pertinente.

  • Serve komunidade ho diak
  • Respeita no tane as lei no ordem
  • La iha klasse sosial iha sosiedade
  •  Halakon korupsaun ne'ebe fo amesas ba demokrasia

     Kompenente hirak ne'ebe deskreve iha leten  sai nu'udar pilar importante ba ukun nain sira wainhira hetan legitimu husi povu asuntu hirak ne'e iha kombinasaun ba malu atu ordena lolos mala'ok servi povu ida ne'ebe sem reservadu tan povu mak sai pioner ba dezenvolvimentu nasional."Mais vale ser um combatente ativo do que ser um observador pasivu" Povu nia bem estar nudar asuntu ida ne'ebe seriu tenke komabte atu hasai povu husi (Obscurantismo) ne'ebe tenke liberta laos sai obervador ida ba povu nia aspirasaun sira hotu,apesaar de aspeitu mantein lei no ordem sei depende ba diresaun politika ne'ebe hodi hamosu sistema patron burokrasia iha ne'ebe,lei ne'e bele hare'e hanesan anju de guarda ba sira ne'ebe hetan benefisiu husi lei ne'e rasik no lei ne'e bele hare'e hanesan diabu demoniu ba sira ne'ebe sai vitima ba lei ne'e rasik tanba hare'e husi sikun lei nian katak kria lei barak maibe la iha nehan atu tata.

 Oinsa atu implementa ho diak maka ne'e:

  •     Rezistensia ba
    Korupsaun
  • Respeitu ba Direitus
    Umanus
  • Distribuisaun
    Rekursus ho Justu
    (Ekuitativu)
  • Kontrolu ba
    Rekursus Estadu
    nian
  • Reduz /habadak
    Burokrasia

  • Rekursus Estadu
    nian hetan
    Protesaun
          

Ikus liu,hakerek ida ne'e la reprezenta instituisuan ida maibe ne'e opiniaun pessoal.

Husi:

Ireniu Viriatu Pires Martins

Estudante Departementu  Politika Publika

ireniuviriatu@gmail.com

+670 76362871

  



     

    

Komentar

Postingan populer dari blog ini

A Complexidade Da Competencia Parlamento Nasional, Entre Fiscalizãção Ou Contribui Para Desida Do Orcamento Jeral Do Estado. Perspetiva Política Pública

FUNSIONAMENTU LEI TARA BANDU (LTB) NE’E BA SE?

PUBLIKASAUN LIVRU HO LIAN TETUN